29.12.2020. uslijedio je glavni udar koji je uzrokovao katastrofu na području većeg dijela Sisačko-moslavačke županije i izrazio veliku potrebu za pregledima kojih je u konačnici obavljeno gotovo 50.000 od strane oko 1.700 stručnjaka što su iznimne brojke. Najveći dio pregleda potresom pogođenog područja je bio odrađen do kraja ožujka, a pregledi ostalih županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Grad Zagreb) su završili krajem lipnja.
Sustav za preglede su u najvećoj mjeri postavili stručnjaci s Građevinskog fakulteta, ali uz neizostavnu podršku brojnih ostalih stručnjaka (ponajprije članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva i građana Petrinje), ali i svih ostalih interventnih postrojbi (Državne intervencijske postrojbe, Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, Vatrogasaca i slično). Tijekom pregleda formirana su 4 stožera (Petrinja, Glina, Sisak, Zagreb) koji su koordinirali aktivnosti inženjera na cijelom potresom pogođenom području, a u organizaciji cijelog sustava je sudjelovalo oko 20 stručnjaka.
Prvih dana se kreirala nova inačica aplikacije za preglede građevina (nadogradnja aplikacije koja se koristila u Zagrebu), dodatno prilagođena situaciji na terenu, ali slijedeći osnovnu bazu iz iskustava iz Italije. Inženjeri na terenu koristeći aplikaciju su kreirali iznimno korisnu bazu podataka s procjenama uporabljivosti (popularna crvena, žuta i zelena ''naljepnica''), ali u pozadini je bilo popunjeno više od 90 atributa (primjerice opis oštećenja, opis konstrukcije, različita upozorenja i slično) koji su kasnije bili korišteni za različita strateška djelovanja gradskih i državnih službi.
sim pregleda konstrukcija, inicijativom Građevinskog fakulteta, provođeni su pregledi niza geotehničkih pojavnosti na području Sisačko-moslavačke županije, uključivo likvefakciju, nasipe za obranu od poplava, klizišta, urušne vrtače, itd. Preko 100 geotehničara pod koordinacijom stručnjaka s Građevinskog fakulteta je obavljalo preglede, a podaci o pregledima su putem izrađenih obrazaca implementirani u posebno izrađenu bazu podataka.
Formiranjem nacionalnog Stožera civilne zaštite u Petrinji (početkom siječnja) zaduženog za uklanjanje posljedica razornog potresa, pod nazivom HCPI se sudjelovalo vrlo aktivno na nizu aktivnosti i sustav koji je kreiran je prepoznat kao neizostavni element u državnom sustavu. Baza podataka koja je kreirana je implementirana u državni sustav i koristila se za podjelu hrane, kontejnera i brojne različite pomoći kao ključni element. Od brojnih naknadnih aktivnosti može se istaknuti: pomoć pri uklanjanju građevina, analizi prostornih podataka, suradnji s HEP-om i slično.
Bitno je istaknuti i probleme s kojima smo se suočili na terenu, a to je ponajprije uklapanje velikog broja stručnjaka u improvizirani sustav, mobilizacija koja se provodila kroz sustav RCZ, financiranje opreme za inženjere (kacige, prsluci, čekići, naljepnice i ostala oprema), donacije koje se nisu mogle provesti kroz sustav fakulteta, osiguranje stručnjaka i vozila za vrijeme intervencija i slično.
Dodatno se može istaknuti 10-tak ozlijeđenih inženjera i 5 oštećenih automobila koji nisu mogli dobiti adekvatnu naknadu s obzirom da nije postojao uhodani sustav. Sve navedeno je potrebno u budućnosti uskladiti modalitetima ostalih interventnih službi, ali i kompatibilnom spregom HCPI-a pri Građevinskom fakultetu i udruge HCPI-interventna služba.
