O nama

Nakon potresa u Zagrebu u 22.3.2020. godine, stručnjaci su se okupili i priskočili u pomoć svojim sugrađanima radeći brzu procjenu oštećenja i uporabljivosti njihovog doma. Procjene su napravljene prema metodologiji koja je nastala na temelju iskustava u Italiji pri čemu su stručnjaci iz Hrvatske prošli edukaciju surađujući na EU projektu MATILDA. Dodatna prilagodba metodologije na hrvatske uvjete (uključujući prilagodbu obrasca za preglede) je napravljena tijekom dugogodišnje suradnje Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ureda za upravljanje hitnim situacijama (Grad Zagreb) na ''Studijama za saniranje posljedica potresa'' te kroz niz domaćih i međunarodnih vježbi (procjena oštećenja) u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Ravnateljstvom Civilne zaštite. 

Navedena iskustva su pomogla da se brzo postavi sustav pri čemu su pomogle brojne institucije, a prvenstveno volonteri. U suradnji s firmom GDi. d.o.o. se metodologija dodatno prilagodila internetskom (web) sučelju odnosno kreiranju GIS (geografsko informacijski sustav) baze što je bilo posebice važno s obzirom na tadašnje epidemiološke uvjete. Dodatno, kreiranjem posebnog modula unutar aplikacije Collector for ArcGIS je ostvareno da baza bude ''živa'' odnosno stručnjaci na terenu su popunjavali tražene podatke u aplikaciji, a isti su bili izravno dostupni svim zainteresiranim strankama (primjerice Gradskim Uredima i Ministarstvima). Provedeni ''brzi pregledi'' su samo jedan dio metodologije (obuhvaća i ''detaljne preglede'', 'specijalističke preglede'' i slično), ali su ključni jer oštećene zgrade mogu ugroziti život građana (ne zaboravimo Anamariju !!!) s obzirom na veliki broj naknadnih potresa (aftershock) koji se uobičajeno očekuju. Osnovni cilj brzih pregleda je bio da stručnjaci svojim savjetima / procjenama / smjernicama pomognu sugrađanima u traumatičnoj situaciji nakon potresa, a u tom procesu su se okupili komunicirajući preko WhatsApp grupe i ove internetske stranice što je ključno zadržati.

Internet stranica www.hcpi.hr je prvenstveno poslužila za komunikaciju između inženjera koji su bili na terenu, ali i prema zbunjenim građanima te različitim institucijama koje su koristile podatke iz pregleda. Nazvali smo je Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, s napomenom da ''nismo institucija'' (od prvog dana piše na naslovnici), s ciljem da se pošalje jasna poruka svima da jedna takva institucija u Hrvatskoj kronično nedostaje (opet slijedeći iskustva Italije). Organizacija službe za preglede zgrada nakon potresa je samo jedna od zadaća takvog centra što se može izvrsno nasloniti na sustave koji već postoje unutar MUP-a Ravnateljstva Civilne Zaštite (primjerice misija u Albaniju 2019.). Ovaj potres je istaknuo da je potrebno značajno povećati kapacitete i sustavno organizirati stručnjake za slučaj nekog novog razornog potresa u RH. 

Druga ključna zadaća bi bila organizacija/povezivanje koristeći ''online'' platformu gdje bi svi stručnjaci s zajedničkim nazivnikom ''potres'' mogli komunicirati i rješavati aktualne probleme. Platforma bi trebala povezati stručnjake s terena (od pregleda do projekata, nadzora, izvođača i slično), znanstvenike svih struka na Sveučilištima u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka), brojne stručnjake iz inozemstva koji su ponudili pomoć u procesu obnove Zagreba te odgovorne unutar gradskih i državnih institucija. Takva platforma bi osigurala kvalitetu, brzinu, transparentnost i sve ostalo nužno za kvalitetan proces obnove Zagreba, ali i bilo kojeg drugog grada u Hrvatskoj. Stoga smo odmah nakon završetka pregleda zgrada na stranicama www.hcpi.hr počeli pripremati priručnike, knjige i ostale materijale potrebne stručnjacima prilikom obnove. Nadalje sistematizirani su svi materijali sa održanih seminara, savjetovanja i konferencija sa ciljem da stranica postane baza (mjesto okupljanja) gdje će se stručnjaci vraćati i dobiti sve potrebne informacije, ali i ponuditi neka nova inovativna rješenja. Jedno od inovativnih rješenja je interaktivni priručnik https://www.hcpi.hr/uppo/ koji je trenutno napravljen samo za hitne (urgentne) radove na zgradama, a vrlo brzo bi trebao ''pokriti'' i ostale aspekte (razine) obnove. Taj priručnik ocrtava ideju ove internet stranice odnosno cilj da poveže sve aktere za kvalitetnija rješenja u obnovi. Proces formiranja cjelovite platforme zahtijeva veliku podršku (pravnu, financijsku i slično) stoga će potrajati, ali vjerujemo da će ovi sitni koraci ubrzo postati veći (uz doprinos svih) i da će Hrvatska svakim danom postajati ''otpornija'' na potrese.

..........

Ipak, uobičajeni pad svijesti o riziku o potresa je učinio svoje i nekoliko mjeseci nakon potresa u Zagrebu nisu napravljene aktivnosti koje bi nas pripremile na nove potrese (vidi zaključak preliminarnog izvještaja nakon potresa u Zagrebu). Stoga su se na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pokrenule aktivnosti registracije HCPI-a kroz sustave koji su nama bili dostupni (Sveučilište/Senat), a paralelno se razgovaralo s MUP-om (Ravnateljstvom civilne zaštite) da se pokrene udruga (na tragu HGSS-a) koja bi pokrila volonterske aktivnosti pregleda oštećenja nakon potresa. Ključni problemi svih inicijativa za uspostavljanje HCPI-a su stručnjaci koji bi kontinuirano bili posvećeni (s obzirom da smo uglavnom zaposleni: Sveučilišta, firme, gradske uprave i slično) i naravno financije (u HGSS-u su zaposleni samo administratori, svi ostali su volonteri). Potres u Zagrebu je posebice aktivirao stručnjake s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i time prenapregnuo trenutno postojeće kapacitete stoga je jedna od ideja da se pojačaju postojeći kapaciteti, a posredno napravi prijenos znanja na širu stručnu zajednicu (primjerice specijalistički studiji i slično). Slične aktivnosti bi trebali pokrenuti i na ostalim Sveučilištima (Split, Osijek, Rijeka i slično) te u konačnici uspostaviti nacionalnu HCPI platformu koja bi bila sposobna organizirati ''brze'' preglede nakon potresa na području cijele Hrvatske, ali i podržati znanjem sve ostale aktivnosti vezane za potrese (primjerice obnovu). U svemu su neizostavne komore građevinara, arhitekata, vještaka i slično (povezuju brojne stručnjake na razini države), ali i brojni ostali volonteri (nisu u komorama, a potrebno ih je povezati) jer su oni pravi kapacitet za preglede, ali i proces obnove koji slijedi. Posebnu ulogu u svemu (primjerice nacionalnog savjeta) bi trebalo imati Hrvatsko društvo za potresno građevinarstvo koje ima dugu tradiciju djelovanja u ovom području. Trenutno smo u fazi sinkoniziranja svih navedenih aktivnosti (nadamo se na korist svima), a potres kod Petrinje je još jedan poticaj i upozorenje (nadamo se zadnje) koliko je nužno imati službe i stručne ljude u području POTRESNOG INŽENJERSTVA.       

Kontakt:

Email: kontakt@hcpi.hr