U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu u zgradi SEECEL-a, privremenom sjedištu Sveučilišta, u petak 22. ožujka 2024. održan je skup pod nazivom ''Dani potresnog inženjerstva 2024: Obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom''. Na samu 4. obljetnicu zagrebačkoga potresa Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo (HCPI), a pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatske komore inženjera građevinarstva, organiziralo je skup na kojemu je detaljnije predstavljena problematika cjelovite obnove zgrada javne namjene iz različitih perspektiva te je napravljen osvrt na protekle godine aktivnosti i ostvarene rezultate.
Osim što je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zajedno s akademskom zajednicom i stručnjacima na samom početku bio koordinator i jedan od ključnih dionika procesa sanacije i procjene štete, Sveučilište u Zagrebu je tijekom ove četiri godine prednjačilo u koordiniranju kompleksnih procesa sustavno objedinivši sve čimbenike vezane uz težak i složen zadatak obnove zgrada fakulteta i akademija. Za sada je vrijednost ugovorenih radova oko 360 milijuna eura, a s obzirom da još ima određeni broj projekata koji su u raznim fazama pripreme za izvođenje, navedeni iznos cjelovite obnove biti će oko pola milijarde eura.
Skup je započeo pozdravnim govorom domaćina prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu koji je odmah na početku zahvalio svim inženjerima i stručnjacima koji su od prvoga dana sudjelovali u saniranju šteta nakon potresa, a zatim i planiranju obnove te naglasio da je upravo struka pokazala da se na nju može i mora računati. Također, spomenuo je i velik broj prijavljenih te izrazito zanimanje za ovu temu od strane medija, što dokazuje da je ova tema vrlo aktualna i da je ostalo još dosta pitanja na koje treba odgovoriti.
Nakon rektora skup je pozdravio izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo, Centra koji je iznjedren kao podružnica Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i koji danas predstavlja vodeću referentnu točku za podizanje svijesti o potresu, edukaciji stručnjaka i platformi stručnjaka, ne samo u Hrvatskoj, već svoja znanja dijeli i izvan granica Hrvatske. Prisutne su pozdravile predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec i potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj, koje su u drugoj sekciji programa sudjelovale i na okrugom stolu i svojim vrijednim iskustvom pridonijele bogatoj i zanimljivoj diskusiji.
Izv. prof. dr. sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba pozdravio je skup i čestitao prisutnima i svima ostalima na kontinuiranom radu od samog potresa pa i prije, kada su se unaprijed skupljana iskustva pokazala vrijedna u ključnim trenucima katastrofe. „Potres je svako zlo za neko dobro“, rekao je Korlaet te podsjetio da će se, osim same konstrukcijske obnove zgrada napraviti i energetska, cjelovita obnova što daje dodatnu vrijednost, čemu se možemo veseliti.
Prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske uvodno je govorio o brojkama i spomenuo da je 360 tisuća metara kvadratnih obnovljeno u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, projekata obnove je 78 završeno, a 64 još uvijek u tijeku te se pohvalio činjenicom da je Seizmološka služba Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu financirana u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti opremljena najkvalitetnijim mjernim instrumentima u svojih 95 novih seizmoloških postaja. Branko Bačić, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH također se zahvalio struci koja je „bez straha, i još u doba pandemije, pokazala iznimnu humanost i zato nam je omogućena prilika za nešto bolje, a to je - povijesna obnova, posebice zgrada javne namjene.“ Spomenuo je i činjenicu da je obnova išla i sporije u nekim trenucima i da je moglo jednostavnije i brže, ali da se nikada nije išlo nauštrb kvalitete.
U svom uvodnom izlaganju rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić okupljenima je u detaljnoj prezentaciji predstavio izazove na koje su sve nailazili u cjelovitoj obnovi zgrada Sveučilišta u Zagrebu oštećenih potresom. Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš održala je izlaganje na temu „Obnova od potresa – izazovi i postignuća“, a dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju pri Ministarstvu govorio je o izazovima u provedbi procesa obnove infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećen potresom.
Druga sekcija događanja započela je okruglim stolom na temu „Što smo naučili iz zagrebačkog potresa?“, a sudionici su, osim rektora Lakušića, bili savjetnik ministra prostornog uređenja , graditeljstva i državne imovine dr. sc. Dominik Skokandić, potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj, predsjednica Hrvatske komore inženjere građevinarstva Nina Dražin Lovrec, projektant na obnovi većeg broja fakulteta Mario Todorić, i izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Na pitanje voditelja rektoru za čim žali ili što je moglo bolje, rektor se osvrnuo na svoj prijedlog na kojem je možda trebalo više inzistirati, a to je da se naprave zamjenski objekti za odvijanje nastave na kampusu na Borongaju koji bi onda kasnije i ostali na korištenje Sveučilištu, a za čim sigurno ne žali je – angažman Građevinskoga fakulteta od samih početaka čiji je on tada bio dekan. Na okruglom stolu razgovaralo se o raznim temama, od spremnosti struke za potres, novom zakonu o obnovi koji je ubrzao stvari i smanjio broj sudionika u procesu do podcijenjene struke statičara, izazovima u realizaciji obnove, stranim radnicima i njihovom nivou znanja, usklađenju s konzervatorskom strukom te brojnim drugim.
Moderator skupa bio je vrsni novinar i voditelj na Hrvatskoj radioteleviziji Branko Nađvinski.
U trećoj sekciji skupa uz moderatore prof. dr. sc. Borisa Trogrlića i izv. prof. dr. sc. Josipa Atalića održana su izlaganja o razini sigurnosti zgrada javne namjene prije i nakon obnove, projektantskim iskustvima u izradi tehničke dokumentacije cjelovite obnove zgrada, pomoćnim konstrukcijama i skelama za osiguranje stabilnosti zgrada tijekom obnove te o izazovima u provedbi javne nabave za radove te procedurama obrade vantroškovničkih radova. U četvrtoj i zadnjoj sekciji moderatori su bili prof. dr. sc. Domagoj Damjanović i izv. prof. dr. sc. Mario Uroš, a teme izlaganja su bile: obnova konstrukcije Samostana sv. Franje Asiškog u Zagrebu, obnova Bazilike Presvetog Srca Isusova u Zagrebu, istražni radovi u svrhu izrade projekata obnove zgrada javne namjene te konstrukcija obnove zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda.
