U utorak, 13. listopada 2026. godine, u Restoranu Kampus Sveučilišta u Splitu održana je redovita Skupština Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo – Interventne službe Ispostave Split. Okupivši brojne inženjere, stručnjake i operativne partnere, susret je bio izvrsna prilika za analizu ostvarenih rezultata u protekloj godini te najavu ključnih stručnih i strateških inicijativa za nadolazeće razdoblje.
Skupštinu su uvodnim govorima otvorili voditelj Ispostave Boris Trogrlić i voditelj Ureda Ivan Kosalec. Kosalec je tom prigodom predstavio detaljan pregled rada Udruge u razdoblju od listopada 2025. do listopada 2026. godine, obuhvaćajući terenske intervencije, provođenje stručnih edukacija i radionica, održavanje visoke razine operativne spremnosti te raznovrsna primijenjena istraživanja i institucionalnu suradnju. U nastavku izlaganja najavio je ključne aktivnosti u sklopu Strateškog projekta.
Nakon pregleda krovnih aktivnosti Udruge, voditelj Ispostave prikazao je dvije iznimno važne terenske i preventivne inicijative splitske ispostave. Prvi dio njegova izlaganja odnosio se na operativnu akciju pregleda građevina oštećenih u požaru u Omišu i okolici, pokrenutu 17. kolovoza 2026. godine na poziv Stožera civilne zaštite. Već sljedećeg dana stručni tim izradio je metodologiju za procjenu šteta od požara i prilagodio mobilnu aplikaciju, nakon čega su 19. i 20. kolovoza provedeni terenski pregledi na pogođenom području. Uz to, voditelj Ispostave je predstavio i preventivne preglede školskih građevina organizirane u suradnji s Upravnim odjelom za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije. Kroz te je preglede ravnateljima škola dan niz preporuka kako bi se spriječile ozljede djece i djelatnika uslijed potresa ili jakog vjetra.
Središnji stručni dio susreta obilježilo je gostujuće predavanje Vladimira Divića o projektu RESILIO, posvećenom multidisciplinarnoj procjeni ranjivosti i otpornosti Dioklecijanove palače. U izlaganju je naglašena važnost sustavnog dokumentiranja zatečenog stanja u graditeljskom kontekstu kao neophodne baze za dugoročno praćenje nosivih i nenosivih konstrukcija. Metode istražene u sklopu projekta imaju visoku primjenjivost na drugim objektima kulturne baštine, a sam projekt ostaje otvoren za suradnju sa svim zainteresiranim dionicima.
Službeni dio večeri zaključen je konstruktivnom raspravom o budućim planovima te ugodnim neformalnim druženjem i razmjenom iskustava među sudionicima. Ovim putem od srca zahvaljujemo svim članicama, članovima i uvaženim gostima na dolasku, aktivnom sudjelovanju te neprocenjivom doprinosu zajedničkom radu i razvoju!
