Stručnjaci na primjerima oštećenih kuća u Petrinji objašnjavaju što građevine čini otpornima ili ranjivima na potres. Kod jedne kuće utvrđene su konstrukcijske pukotine u prizemlju, ali nisu bile toliko ozbiljne da bi prijetilo daljnje urušavanje. Kuća nema vertikalne serklaže, pa potresna opterećenja u većoj mjeri preuzimaju zidovi. Najveće sile djeluju u donjim dijelovima građevine, dok su na višim etažama veći pomaci, zbog čega su posebno ugroženi dimnjaci, vijenci i drugi elementi koji mogu pasti.
Velik problem predstavljaju stare zidane građevine kakve prevladavaju u središtu Petrinje. Građene su od obične opeke i vezivnih materijala koji su tijekom dugog razdoblja izgubili dio svojih svojstava, a mnoge nisu bile kvalitetno održavane niti konstrukcijski ojačavane. Situaciju su ponegdje dodatno pogoršale naknadne intervencije, primjerice uklanjanje nosivih zidova. Sličan problem postoji i u Zagrebu, gdje velik broj starih zgrada zbog načina gradnje i kasnijih preinaka ima povećan potresni rizik.
Za potresnu otpornost važni su vertikalni i horizontalni serklaži, armatura i kvalitetno povezivanje zidova. Vertikalni serklaži povezuju međusobno okomite zidove kako bi zgrada tijekom potresa djelovala kao cjelina. Kod starih kuća problem mogu predstavljati i drveni grednici koji tijekom snažnog pomicanja mogu djelovati na vanjske zidove i pridonijeti njihovu urušavanju. Kod moderne gradnje zidovi se omeđuju armiranim betonom, a kutovi i spojevi dodatno ojačavaju betonom i armaturom. Takav sustav omogućuje znatno bolje preuzimanje potresnih sila.
Suvremeni propisi i građevinski standardi znatno su povećali sigurnost novih kuća. Prikazana moderna kuća izvedena je protupotresnim blokovima, armiranim betonom, horizontalnim serklažima, gredama i velikom količinom armature. Današnji arhitektonski zahtjevi, poput velikih otvorenih prostora bez mnogo zidova, također zahtijevaju odgovarajuća konstrukcijska rješenja, primjerice armiranobetonske elemente sposobne premostiti veće raspone. Pravilno projektirana i izvedena moderna građevina trebala bi podnijeti snažan potres bez urušavanja.
Stručnjaci naglašavaju da se i starije zgrade mogu učiniti znatno sigurnijima konstrukcijskim ojačavanjem. Posebno upozoravaju na središte Zagreba, gdje je zbog velikog broja starih zidanih građevina potresni rizik i dalje visok. Ranije analize pokazale su da bi u scenariju snažnog potresa velik broj zgrada mogao pretrpjeti vrlo ozbiljna oštećenja, uz potencijalno velik broj ljudskih žrtava. Zbog toga se zagovara sustavna i dugoročna obnova postojećeg fonda zgrada, pri kojoj bi se uz druge zahvate istodobno provodilo i seizmičko ojačavanje. Takva obnova jest skupa i složena, ali stručnjaci smatraju da se kroz dugoročnu strategiju potresni rizik može znatno smanjiti.
Više saznajte na linku: https://net.hr/danas/potraga/potraga-sa-strucnjacima-kako-graditi-i-koje-materijale-koristiti-da-domovi-budu-otporni-na-potrese-12f39d10-b9f4-11ec-8304-0242ac12004e