NEWSLETTER

U srijedu, 1.7.2026. godine, održana je 27. sjednica Vijeća HCPI-a na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vijeće okuplja 25 nastavnika iz gotovo svih Zavoda na fakultetu koji zajednički pokušavaju doprinijeti temi potresnoga inženjerstva. Na sjednici su bile teme: organizacija 4CroCEE, prijave projekata u području potresnoga inženjerstva, problematika financiranja, informiranje o Zaggregate projektu, uvođenje seizmičkoga certifikata, 18th European Conference on Earthquake Engineering (Berlin), Godišnje izvješće o aktivnostima, specijalistički studij potresno inženjerstvo, uređenje ''muzeja'' za potrese, rekonstrukcija www.hcpi.hr, baza podataka o građevinama, konferencije/seminari/predavanja, suradnje s drugim potresnim centrima, ministarstvima i udrugom HCPI-IS, administracija, planirane aktivnosti do kraja 2026. godine i drugo. Zadnjih nekoliko sjednica je započela razmjena razmišjanja o misiji i viziji HCPI-a na fakultetu i planiramo je nastaviti i u drugoj polovici godine.

Program Learning from Earthquakes (LFE) organizacije EERI objavio je izvještaj VERT tima o nedavnim potresima u Venezueli. Potresi magnitude M7,2 i M7,5 koji su pogodili područje Yumare 24. lipnja 2026. izazvali su teška razaranja, s više od 1.400 potvrđenih poginulih te stotinama tisuća ljudi izloženih jakom podrhtavanju tla. Prijavljena su urušavanja brojnih zgrada u Caracasu i La Guiari, dok je više od 13.000 ljudi raseljeno. Oštećena je ključna infrastruktura, uključujući rafinerije, luke i međunarodnu zračnu luku Simón Bolívar, koja je trenutno zatvorena. Spasilačke akcije su u tijeku, a pristup pogođenim područjima je otežan zbog zatvorenih i blokiranih prometnica. 

Program LFE također nastavlja koordinaciju s lokalnim članovima i partnerskim organizacijama kako bi se procijenile mogućnosti za dodatne terenske izviđačke aktivnosti te prikupljanje informacija s terena. VERT izvještaj je dostupan na LFE web stranici.

Uz Venezuelu, LFE je nedavno objavio i ažuriranje za potres na Filipinima (Mindanao, M7,8), uključujući analizu klizišta na temelju satelitskih snimaka koja je identificirala više od 4.400 odrona. Program nastavlja dijeliti ključne tehničke nalaze kroz izvještaje i webinare te aktivno uključuje stručnu zajednicu u razmjenu podataka i iskustava.

3. znanstveno-istraživačka radionica u sklopu projekta SIGMATOPCRO (Amplifikacija seizmičkoga gibanja tla uzrokovana topografskim efektima u Sjevernoj Hrvatskoj, HRZZ IP-2022-10-1296, voditelj izv. prof. dr. sc. Davor Stanko) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost, održat će se od 7. do 8. srpnja 2026. godine. Program radionice je osmišljen s ciljem analize dosadašnjih rezultata SIGMATOPCRO projekta, demonstracije metoda i razmjene stručnih iskustava domaćih i inozemnih znanstvenika.

Pregled i analiza: Osvrt na brojne terenske rezultate prikupljene tijekom druge godine provedbe projekta te demonstracija analitičkih koraka za specifične metode.

Budućnost projekta: Rasprava o novim idejama i planiranje sljedećih koraka.

Diseminacija: Predstavljanje pojedinih segmenata projekta kroz predavanja, rasprave i radionice.

Za više informacija posjetite web stranicu Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U četvrtak, 2. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba Postpotresna arheologija Zagreba, koja donosi rezultate arheoloških istraživanja provedenih tijekom obnove kulturne baštine nakon potresa 2020. godine. Izložba prvi put na jednom mjestu predstavlja odabrane nalaze s 19 zagrebačkih lokaliteta – od Zagrebačke katedrale i Kaptola do Gornjega grada, Remeta, Markuševca i Čučerja – otkrivajući slojevitu povijest grada koja je tijekom obnove izašla na vidjelo. Kroz arheološke predmete, dokumentaciju i rezultate istraživanja posjetitelji mogu upoznati važnost arheološkog rada u obnovi kulturne baštine te steći novi pogled na nasljeđe koje je potres, unatoč razaranjima, pomogao ponovno otkriti. Pozivamo vas da posjetite izložbu i otkrijete priče skrivene ispod zagrebačkih ulica i građevina, koju možete razgledati do 20. rujna 2026. godine.

01. srpnja 2026. godine je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održano predstavljanje znanstveno istraživačkog projekta pod nazivom Određivanje reprezentativnog modela ponašanja ziđa od lomljenog kamena u Kvarnerskom primorju za ocjenu potresne otpornosti postojećih zgrada (uniri-iz-25-138) – REMOK. Na početku je prof. dr. sc. Davor Grandić, dipl. ing. građ. pozdravio sve nazočne i održao uvodnu prezentaciju projekta „REMOK”, te je naglasio kako je projekt interdisciplinaran, te da u istraživačkom timu osim sudionika sa Građevinskog fakulteta u Rijeci sudjeluju i djelatnici Filozofskog fakultet u Rijeci, te tvrtke EXIGO Expertises SA iz Švicarske. Prof. Grandić je istaknuo kako je motivacija za provođenje projekta činjenica da je veliki broj postojećih zidanih zgrada u području Kvarnerskog primorja izgrađen u vrijeme kada nije postojalo projektiranje radi zaštite od djelovanja potresa, da su mnoge od tih zgrada pojedinačni spomenici kulture ili su to povijesne zgrade koje imaju kulturnu vrijednost kao dio kulturno povijesne cjeline gradskog područja, te da su potresno najranjivije zgrade zidane zgrade od lomljenog kamena. Također, naglasio je kako se klasifikacija tipova postojećeg kamenog ziđa i podaci za procjenu mehaničkih svojstava kamenog ziđa, koji su objavljeni u literaturi, oslanjaju na baze podataka prikupljene na temelju istraživanja provedenih izvan Hrvatske i nisu univerzalno primjenjivi, jer mehanička svojstva ziđa i ponašanje pri monotonom i cikličkom opterećenju značajno ovise o lokalnim svojstvima ziđa. Zaključio je kako će rezultati projekta doprinijet procjeni i umanjenju rizika od potresa u području Kvarnerskog primorja, koje obiluje kulturnim spomenicima i autentičnim povijesnim naseljima. Nakon uvodnog predavanja prof. Grandića, ostali sudionici u provođenju projekta dali su sažeti prikaz ciljeva i aktivnosti na projektu, te su prikazali dosad provedena istraživanja. Na kraju predstavljanja je prof. dr. sc. Marijan Bradanović, prof. pov. i dipl. pov. umj. sa Filozofskog fakulteta u Rijeci održao prezentaciju o važnosti interdisciplinarne suradnje između građevinske struke i konzervatora, te je istaknuo kako sve struke trebaju imati zajednički cilj zaštite i očuvanja kulturne baštine u Kvarnerskom primorju.