Ovih dana prisjećamo se snažnog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minute pogodio Zagreb i trajno promijenio svakodnevicu njegovih građana. Potres magnitude 5,5 prema Richteru uzrokovao je velika oštećenja na više desetaka tisuća objekata, a grad je u vrlo kratkom vremenu morao organizirati sustav procjene sigurnosti zgrada i početak dugotrajnog procesa obnove. Obnova traje i danas, šest godina kasnije, no rezultati su vidljivi i značajni. Struka je u tom razdoblju stekla veliko iskustvo, a hrvatski model organizacije pregleda zgrada i upravljanja krizom prepoznat je i na međunarodnoj razini. Posebno se ističe činjenica da su aktivnosti procjene oštećenja i organizacije obnove provedene paralelno s pandemijom korona virusa, uz brojna epidemiološka ograničenja. Upravo takav pristup i operativna spremnost stručnjaka izazvali su interes i priznanje međunarodne stručne zajednice.
NEWSLETTER
Šest godina od zagrebačkog potresa – iskustvo koje nas je oblikovalo
Objave iz medija
Održano stručno predavanje u organizaciji Ispostave Zagreb
U organizaciji HCPI-IS, Ispostave Zagreb, 17. ožujka 2026. godine održano je stručno predavanje na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje je realizirano u suradnji s tvrtkom Würth, podupirućim članom Ispostave Zagreb, uz podršku Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
Civilna zaštita i sigurnost gradova - SIGG 2026.
Konferencija „Civilna zaštita i sigurnost gradova – SIGG 2026“, održana u Splitu 19. i 20. ožujka, okupila je više od 150 stručnjaka iz različitih sektora radi razmjene znanja o urbanoj sigurnosti i kriznom upravljanju.
Ocjena seizmičke otpornosti (pilot projekt) - potpisani prvi ugovori
Nakon više od godinu dana pripreme, Grad Zagreb je potpisao ugovore s 5 stručnjaka za ocjene seizmičke otpornosti prema javnom pozivu. Ukupno se prijavilo 34 inženjera, pripremljeno je gotovo 100 zgrada u vlasništvu Grada i ubrzo se očekuju daljnji koraci. Ideja je da se s prvim potpisanim ugovorima završno testiraju procedure, a konačni cilj je implementacija u Zakone.
VII. sjednica Stručnog savjeta za obnovu
Održana je VII. sjednica Stručnog savjeta za obnovu na kojem se rekapitulirao proces obnove s naglaskom na potres u Zagrebu. Nastavno na brojna prikupljena iskustva u proteklim godinama Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je najavilo novi Zakon kojim bi regulirali procese što uključuje i aktivnosti HCPI-a (pregledi oštećenja i uporabljivosti, seizmički certifikat, baza podataka i slično), a sve je potvrđeno i kroz medijske istupe. Može se ustaknuti da je 7 članova Skupštine HCPI-IS-a bilo prisutno na sjednici.
5. sjednica Stručnog vijeća HZN-a
Predsjednik HCPI-a je prisustvovao na 5. sjednici Stručnog vijeća HZN-a održanoj 18. ožujka 2026. godine. Brojne su teme koje se dotiču rada HCPI-IS-a, a iznimno veliki doprinos radu HZN-a ima potpredsjednica HCPI-IS-a Mihaela Zamolo koja je sudjelovala i u Panel raspravi (Komunikacija s HZN-om). Niz članova Upravnog odbora (Damir Varevac, Davor Grandić, Mario Uroš i Boris Trogrlić) i Skupštine HCPI-IS-a (Krešimir Tarnik, Leo Matešić i drugi) sudjeluju u radu HZN-a (već niz godina i neovisno o HCPI-u).
CRISAFE u sklopu SIGG konferencije
Paralelno s SIGG konferencijom, Josip Atalić je održao predavanje na završnoj konferenciji CRISAFE projekta. Predavanje pod nazivom "From Civil Engineering to Civil Protection: Croatian experience from latest earthquakes" je opisalo stvaranje HCPI-a od prvih aktivnosti inženjera nakon potresa 2020. godine do današnjih aktivnosti implementacije u sustave.
Podrška radu
Veliko hvala tvrtkama Radnik, Gark Konzalting, KolegaIng i Urbane ideje koje su u zadnje vrijeme podupirale naš rad. Ponosni smo na partnere koji prepoznaju našu viziju i pomažu nam da je ostvarimo!
Ukoliko želite podržati naš rad slobodno nas kontaktirajte putem e-maila: kontakt@hcpi.hr
Priča sa terena: ''Zaboravite osobno i brinite se za opće dobro''
Nedjelja, 6:24 ujutro. Taj zvuk i taj potres nisu bili samo podrhtavanje tla; bili su poziv na mobilizaciju kakvu nitko od nas do sada nije doživio. Izlazak iz kuće, provjera, kratak razgovor s obitelji i susjedima te krećem prema uredu u Zagrebu. Josip Atalić me zvao odmah. Znali smo gdje se nalazimo: Branimirova 71b, sjedište Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. To je postala naša nulta točka, mjesto okupljanja. Josip je svojim kanalima pozvao tzv. „statičare“, a kolegice i kolege s Građevinskog fakulteta poslao je u brze preglede kritične infrastrukture poput bolnica, mostova i slično, a sve na putu do ureda. Moje kolegice i kolege iz ureda uspostavile su žurne telefonske brojeve i počeli smo nekako primati pozive građana.
Oko 10 sati počeli su stizati prvi statičari. Gledao sam te ljude – dolazili su s ruksacima, u radnim cipelama, s maskama na licu, ostavljajući svoje obitelji u strahu jer su znali da naš grad u tom trenutku nema nikog drugog. Situacija je bila nadrealna. S jedne strane razrušen grad, s druge strogi COVID lockdown. Zbog zabrane kretanja u tom trenutku ni propusnica nije bilo, mogli su nam pomoći samo ljudi iz Zagreba. Josip je preuzeo koordinaciju složenijih zahtjeva i iskusnijih timova, a ja sam preuzeo sve ostale koji su pristigli. Edukaciju smo radili na licu mjesta, u hodu, prema iskustvu s vježbi traganja i spašavanja iz ruševina. Pojam "binomi" svima je odmah sjeo – ipak je lakše sve raditi u paru. Nije bilo vremena za protokole, protokol smo postali mi, a printeri su izbacivali prve obrasce iz Studije za sanaciju posljedica potresa na kojoj smo godinama radili. Mario Uroš je u rekordnom roku složio program edukacije koji smo dijelili preko grupa, ali ipak je glavnina ljudi prošla usmenu edukaciju gledajući isprintane primjere oštećenja objekata i kriterije za njihovu procjenu. A onda iznenađenje: imali smo crvene, žute i zelene oznake, ali nismo ih imali čime zalijepiti. Grad je bio doslovno zaključan, trgovine nisu radile, uredi također. Selotejp je uz zaštitne maske postao najvrjednija valuta. Tek nakon par dana, moji kolege domari donijeli su tri pune vreće svih mogućih ljepljivih traka koje su uspjeli „iskopati" po uredima diljem grada. Tim smo „posuđenim" selotejpom zalijepili prve naljepnice na zagrebačka vrata i prozore. A onda, nakon par dana (siguran sam, za Guinnessovu knjigu rekorda), zbog COVID-a smo složili mobilnu aplikaciju za unos rezultata brzih pregleda, brzinski proveli edukaciju. Edukativni videozapisi snimali su se u kasnim noćnim satima da bi statičarima bili dostupni ujutro, a onda bi ujutro uslijedilo pomaganje oko instalacije aplikacije, dodatna edukacija pa teren. I onda, informacija: obavili smo preglede u stanovima u kojima su bili zaraženi COVID-om. Tako dolazimo do „rozih točkica“ u aplikaciji. Svaku večer Ministarstvo zdravstva slalo nam je popise zaraženih, a kolega Dino Bečić je vlastitim sredstvima plaćao dodatne licence za aplikaciju kako bismo te adrese mogli unijeti u sustav. Kad bi inženjer na terenu vidio rozu točku na ekranu, znao je da ulazi u stan u kojem je virus prisutan. Ipak, nitko nije odbio ući. Ulazili su pod maskama, u prašinu, među ljude koji su u istom trenu gubili dom i borili se s COVID-om. U prva četiri dana odradili smo 2.500 pregleda. Spavali smo, jeli i radili u uredu, a oko nas je bilo kao u košnici u koju su se slijevale informacije s terena. Ta motivacija, ta pozitiva i želja da se pomogne u nevolji te ustrajnost kolegica i kolega koji su danima bili na nogama bez pitanja „što ja imam od toga" – to je ono što mediji često zaborave, a mi koji smo bili u Branimirovoj 71b nikada nećemo.
Dalibor Belegić, voditelj Odjela za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Zagreba
Podijelite svoju priču sa nama!
Naš newsletter je mjesto za razmjenu znanja i važnih informacija iz svijeta potresnog inženjerstva. Ako imate vijest, najavu događanja ili priču sa terena koja je važna za našu struku, slobodno nam se javite!
Pišite nam na: kontakt@hcpi.hr