Serija slabijih potresa na Banovini dio je naknadne seizmičke aktivnosti nakon velikog petrinjskog potresa. Seizmolog Snježan Prevolnik objašnjava da postoje razdoblja pojačane i smanjene aktivnosti te da povremeno grupiranje nekoliko osjetnijih potresa nije neočekivano. Broj naknadnih potresa postupno se smanjuje, kao i njihove magnitude, ali se povremeno mogu pojaviti razdoblja u kojima je aktivnost ponovno nešto izraženija. Potresi magnitude oko 3,5 do 4 uglavnom nisu dovoljno snažni da izazovu značajniju novu štetu, ali njihovo ponavljanje može dodatno oštetiti građevine koje su već teško stradale.
Slabiji potresi oslobađaju dio energije u Zemljinoj kori, ali to ne znači da time nestaje mogućnost budućeg snažnog potresa. Količina energije koju oslobađaju mali potresi nije dovoljna da bi se na taj način spriječio veliki potres. Hrvatska se nalazi na seizmički aktivnom području na kojem su se jaki potresi događali u prošlosti i događat će se i u budućnosti.