Potresi su kroz povijest ostavili dubok trag na europskom prostoru, uzrokujući ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu. Tijekom 20. stoljeća u potresima u Europi poginulo je više od 200.000 ljudi, a gospodarski gubici premašili su 250 milijardi eura. Ni Hrvatska nije pošteđena takvih događaja. Potresi u Zagrebu i na Banovini ponovno su upozorili na oštetljivost građevina i važnost sustavne pripreme za potresne događaje. Radi boljeg razumijevanja potresne opasnosti i mogućih posljedica, europski stručnjaci razvili su ažurirani Europski model potresnog hazarda (ESHM20) i prvi Europski model potresnog rizika (ESRM20). Dok prvi procjenjuje očekivanu razinu podrhtavanja tla, drugi prikazuje moguće posljedice potresa na stanovništvo, građevine i gospodarstvo. Modeli su rezultat međunarodne suradnje seizmologa, geologa i građevinskih stručnjaka, uz financijsku potporu programa Europske unije Obzor 2020.
U promociji rezultata istraživanja sudjelovali su i hrvatski stručnjaci. Tijekom 2022. godine Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, bio je ambasador europske kampanje promocije rezultata procjene potresnog rizika pridonoseći podizanju svijesti o važnosti umanjenja potresnog rizika. Prema europskim procjenama, najveća potresna opasnost prisutna je u Turskoj, Grčkoj, Albaniji, Italiji i Rumunjskoj. Na seizmički aktivnijem jugu Europe ostvaruje se gotovo 80 posto prosječnih godišnjih gospodarskih gubitaka od potresa, procijenjenih na oko sedam milijardi eura.
Jedan od glavnih čimbenika potresnog rizika jest oštetljivost postojećih građevina. Čak osam od deset europskih zgrada izgrađeno je prije 1990-ih godina, a mnoge nisu projektirane prema današnjim standardima potresne otpornosti. Posebno su ranjive starije zidane građevine i armiranobetonske zgrade sa zidanim ispunom, koje tijekom snažnih potresa mogu pretrpjeti velika oštećenja ili se urušiti. Među europskim gradovima s iznadprosječnim potresnim rizikom nalazi se i Zagreb, uz Istanbul, Izmir, Napulj, Cataniju, Bukurešt i Atenu. To potvrđuje važnost procjene sigurnosti postojećih građevina i sustavne protupotresne obnove.
Važnu ulogu u smanjenju rizika ima Eurokod 8, europska norma koja propisuje smjernice za projektiranje potresno otpornih građevina i obnovu postojećih građevina. U Hrvatskoj se uspostavlja baza podataka koje će omogućiti procjenu potresnog rizika na razini pojedinačne građevine, a trenutno se provodi pilot projekt za područje Grada Zagreba.
Tijekom promocije rezultata istaknuta je i inicijativa uvođenja seizmičkog certifikata, kojim bi se definirala razina potresne sigurnosti pojedine građevine te omogućilo strateško planiranje pojačanja. Iskustva iz prošlosti i suvremena znanstvena istraživanja pokazuju da posljedice potresa ne ovise samo o njihovoj jačini nego i o kvaliteti gradnje, starosti građevina i pripremljenosti zajednice. Iako potrese nije moguće spriječiti niti precizno predvidjeti, pravodobnom procjenom rizika, primjenom suvremenih građevinskih standarda i obnovom oštetljivih građevina moguće je znatno smanjiti njihove posljedice i povećati sigurnost stanovništva.
Više na:
Model rizika od potresa za cijelu Europu - HRT
Objavili novu kartu najtrusnijih područja: Evo gdje je Hrvatska | 24sata
Objavljena nova karta najtrusnijih područja: Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska - Večernji.hr
