Stručni skup okupio je 60 vrhunskih stručnjaka iz pravnog, financijskog, urbanističkog, arhitektonskog, sociološkog i ekološkog područja, predstavnike građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je razmotriti inovativne modele revitalizacije zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama.
U radu skupa sudjelovao je i Josip Atalić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je bio panelist na raspravi pod nazivom „Pro i kontra novih kvadrata u višestambenim zgradama“, zajedno s Igorom Franićem, Sašom Bradićem i Doris Wirth. Panel je otvorio važna pitanja mogućnosti, ograničenja i izazova koje donosi stvaranje novih stambenih površina u postojećim zgradama, osobito u kontekstu njihove cjelovite revitalizacije i očuvanja vrijednosti povijesnih gradskih jezgri.
U tom je kontekstu istaknuta i važnost povezivanja energetske obnove sa seizmičkom otpornošću postojećih zgrada. Cilj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) jest procjena seizmičke otpornosti postojećih građevina te povezivanje tih procjena s energetskom obnovom, kako bi se osigurao cjelovit pristup unapređenju sigurnosti, energetske učinkovitosti i kvalitete stanovanja.
Jedna od ključnih tema skupa bila je i financijski izazov koji je pred Hrvatskom. U sljedećih pet godina bit će potrebno uložiti oko 15 milijardi eura u obnovu zgrada kako bi se ostvarili ciljevi Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Budući da postojeći proračunski kapaciteti nisu dostatni za tako opsežan pothvat, naglašena je važnost aktiviranja privatnog kapitala i razvoja novih financijskih modela.
Tijekom skupa predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Velike Britanije i Austrije, a posebna pozornost posvećena je modelima suradnje javnog i privatnog sektora koji mogu donijeti korist svim uključenim dionicima. Jedan od razmatranih modela predviđa da investitor zauzvrat za pravo uređenja potkrovlja preuzme financiranje energetske obnove zgrade, ugradnje dizala i drugih potrebnih infrastrukturnih poboljšanja.
Sudionici su istaknuli kako revitalizacija povijesnih gradskih jezgri zahtijeva multidisciplinarni pristup, povezivanje različitih izvora financiranja i kvalitetnu suradnju svih dionika. Pritom je posebno važno da se energetska i konstrukcijska obnova promatraju povezano, uzimajući u obzir seizmičku otpornost građevina i njihovu dugoročnu sigurnost.
Zaključak skupa jest da energetska obnova i revitalizacija starih zgrada nisu samo građevinski i financijski izazov, već i važan preduvjet za očuvanje kulturne baštine, podizanje kvalitete stanovanja i stvaranje održivih, sigurnih i funkcionalnih gradskih središta.
Skup je otvorio prostor za razmjenu iskustava i konkretnih prijedloga te potvrdio potrebu za razvojem novih modela koji će omogućiti da se postojeći potencijali povijesnih gradskih jezgri pretvore u održiva i dugoročna rješenja.