Sustavna obnova središta gradova u Hrvatskoj uglavnom je izostala, kao i najavljena, a do sada neprovedena, sanacija područja nakon ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina. Pojedine se aktivnosti u gradovima provode ad hoc, tj. od slučaja do slučaja, odnosno od projekta do projekta. Upravo situacija nastala nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. dala je poticaj da se učini ono što je trebalo prije nekoliko desetljeća, tj. da započne sustavna obnova zaštićenoga povijesnog dijela gradskog središta Zagreba. Kao prilog tome, kao i doprinos saniranju posljedica potresa u Zagrebu, priređen je i tekst ove publikacije koji bi trebao dati odgovor na veći broj pitanja koja prate procese cjelovite urbane obnove. Cilj ovog teksta je sagledavanje urbane obnove s aspekta planiranja i upravljanja gradom analizirajući sve aspekte mogućih promjena s okolišnog, društvenog i ekonomskog stajališta. Analiziraju se uzroci, procesi i mogući pristupi obnovi gradskih središta radi boljeg spoznavanja procesa koji se godinama odvijaju na prostoru Donjega i Gornjega grada u Zagrebu, a posebice nakon potresa u ožujku 2020.
