Potres je bio magnitude 5,5 kao i onaj iz 1970. i intenziteta VII⁰ ‒ VIII⁰ i prouzročio je na zgradama gotovo jednaka oštećenja pa se to ovdje neće ponavljati. Seizmološke okolnosti potresa bile su temeljito proučene [21]. Razlika u odnosu na prethodne potrese bila je ta što je za obradu podataka o štetama prikupljenih na terenu bio pripremljen računalni program pomoću kojega se mogao proračunati novčani ekvivalent štete [22]. Obrasci koje su popunjavale stručne ekipe na terenu sadržavali su podatke o oštećenju zgrada, opreme (strojeva), sirovina, proizvoda, vozila, pokretne imovine, kulturnih dobara te troškove povezane s nepogodom. Ograničujući se samo na prikaz popisa i procjenu štete za zgrade ‒ prikupljeni podatci sadržavali su:
‒ jedinstveni redni broj obrasca
‒ ime i prezime vlasnika ili naziv pravne osobe
‒ adresu građevine, općinu i šifru djelatnosti pravne osobe
‒ šifru građevine prema namjeni, godinu izgradnje, veličinu
‒ stupanj oštećenja, tip konstrukcije, postojanje osiguranja nekretnine
‒ vlasništvo – privatno ili (tada) društveno
‒ broj stanova, ukupnu bruto ploštinu, broj kućanstava i osoba.
U računalnom programu automatski se unosila jedinična cijena, stupanj istrošenosti (amortizacija), bruto ploština koja se pretvarala u neto ploštinu i proračunao ukupan iznos štete za građevinu. Šifra građevine uključivala je unos 17 kodova za konstrukcijske tipove (zgrade od kamenog i opečnog ziđa raznih vrsta i više vrsta armiranobetonskih, čeličnih i drvenih konstrukcija). Stupnjevi oštećenja imali su šest kategorija ‒ od najmanjih (tri zelene kategorije), umjereno i jače oštećenih (dvije žute kategorije) i uništenih građevina (jedna crvena kategorija). Za proračun štete upotrijebljene su krivulje oštetljivosti tako da je svaki konstrukcijski tip ili skupina imao je svoju krivulju, a svaka kategorija oštećenja određeni postotak štete pripisan tom konstrukcijskom tipu. Krivulje oštetljivosti bile su definirane vlastitim prethodnim analizama za česte konstrukcijske tipove dok su za neke rjeđe bile preuzete iz literature.
Iznos šteta proračunan je prema propisanoj jedinstvenoj metodologiji i jedinstvenim cijenama koje je propisalo resorno ministarstvo. Unos podataka provodio se svakodnevno kako su pristizali terenski podatci pa je konačna obrada bila dovršena nekoliko sati nakon unosa posljednjih podataka. Iako je računalna obrada bila provedena na tada jedino dostupnim osobnim računalima IBM/PC/AT 286, s današnje pozicije vrlo skromnih računalnih mogućnosti, ona je uspješno okončana, a podatci su predani državnim vlastima i poslužili su za donošenje odluka o hitnim mjerama i dugoročnoj pomoći postradalom kraju.
Područje Hrvatske od 1916. do 1996. pogodilo je osam razornih potresa. Za preostalih sedam vidi članak Osam razornih potresa u osamdeset godina u Hrvatskoj.
LITERATURA
[21] Herak, M., Jukić, M. 1993. Fault-plane solution for the earthquake of 25 November 1986 near Knin, Croatia. Geofizika. 10. 61‒68
[22] Aničić, D., Radić, D. 1990. Computerized Assessment of Earthquake Damage. In: Koridze, A. Earthquake Damage Evaluation and Vulnerability Analysis of Building Structures. OMEGA Scientific. Wallingford. England. 1‒18.