Epicentar potresa koji se dogodio 5. 9. 1996. bio je u moru blizu Slanog i zahvatio je općine Ston i Dubrovačko Primorje na području velikom oko 400 km2. Magnituda je bila 6, a intenzitet VIII⁰. Potres je sa seizmološkog stajališta detaljno obrađen [23]. Epicentar je relociran na kopno nedaleko Slanog, a predložen je i kompleksan proces rasjedanja na temelju analize InSAR snimaka [24]. Svojstva serije naknadnih potresa obrađena su u [25], a seizmičko mikrozoniranje Stona i usporedba šteta i akcelerograma sa svojstvima lokalnog tla u [26].
Oštećene su kamene i gospodarske zgrade u Stonu i u selima na širem području. Dio zgrada u vrijeme potresa bio je nenastanjen ili napušten. Prema zakonom propisanoj metodologiji procijenjena je šteta, a zgrade su razvrstane u tri kategorije upotrebljivih (zelene), dvije kategorije privremeno neupotrebljivih (žute) i jednu kategoriju predviđenih za rušenje (crvene). Od ukupno 884 tako razvrstanih stambenih zgrada 2/3 bilo je upotrebljivih a 1/3 ostalih. Obnova prve tri kategorije (zelene) bila je prepuštena vlasnicima uz državnu potporu ovisnu o procijenjenoj kategoriji oštećenja [27], [28].
Potres se dogodio neposredno nakon kraja Domovinskog rata tijekom kojeg je dio stanovnika trajno napustio područje. Zbog nedovoljnog broja aktivnog stanovništva, starenja i iseljavanja ruralnom je području zaprijetilo gašenje pa su planirane mjere obnove postale upitne. Prema Okvirnom planu obnove odlučeno je da se obnovi naselje Ston kao iznimno vrijedna baština koja je u sastavu Dubrovačke Republike bila još od 1333. godine. Sam Ston imao je 2011. godine tek 528 stanovnika, a 17 naselja u sastavu općine još 2064 stanovnika, prosječno 121 po naselju. Općina Dubrovačko Primorje sa sjedištem u Slanom iste je godine imala 2216 stanovnika u 20 naselja.
Za obnovu je Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu u suradnji s drugim kompetentnim ustanovama izradio konzervatorske smjernice kojima su definirani uvjeti obnove za tri razine: za cijelo područje, za svaki stambeni blok u Stonu i za svaku zgradu iznimne važnosti. Postignut je kompromis između izrade replika i postignuća propisane sigurnosti zgrada. Kako svaki blok omeđen četirima ulicama čini jednu konstrukcijsku cjelinu jer su zidovi susjednih kuća najčešće zajednički i jer između kuća ne postoje razdjelnice (dilatacije), odziv na potresno djelovanje nemoguće je razdvojiti za svaku kuću. Zato se obnavljao blok po blok. U cijelosti je zadržan i obnovljen vanjski izgled zgrada ne mijenjajući gabarite otvora, kamene igle, ukrasne elemente i krovišta. Upotrijebljen je kamen kao tradicijski materijal. Unutrašnjost kuća obnovljena je ugradnjom armiranobetonskih stropnih konstrukcija umjesto starih drvenih grednika. Instalacije su izvedene sukladno potrebama suvremenog stanovanja. Tek desetak iznimno vrijednih kuća obnovljeno je s novim drvenim stropnim konstrukcijama i injektiranjem zidova, prihvaćanjem rizika zbog nešto manje sigurnosti.
Za napuštene kuće u Stonu bilo je planirano da ih država otkupi od vlasnika, a ako se dogovor ne postigne da se one vlasnicima oduzmu (izvlaste), a zatim obnove i daju zainteresiranima na upotrebu ili prodaju. Nije poznato je li taj plan do danas ostvaren. Za seoske kuće koje su u usporedbi s onima u Stonu bile slabije građene, lošije održavane, na manje dostupnim lokacijama i više oštećene u potresu postavilo se pitanje opravdanosti njihove obnove. Ima li smisla obnavljati kuće koje će ionako uskoro ostati prazne zbog iseljavanja i starenja stanovnika? Povratak raseljenih osoba iz grada u selo nije se činio ostvarivim. I za taj segment obnove sela nije poznato je kako je realiziran. Tek će podatci iz popisa stanovništva 2021. pokazati stvarni učinak obnove tog područja.
Područje Hrvatske od 1916. do 1996. pogodilo je osam razornih potresa. Za preostalih sedam vidi članak Osam razornih potresa u osamdeset godina u Hrvatskoj.
LITERATURA
[23] Markušić, S., Herak, D., Ivančić, I., Sović, I., Herak, M., Prelogović, E. 1998. Seismicity of Croatia in the period 1993-1996 and the Ston-Slano earthquake of 1996. Geofizika. 15. 83-101.
[24] Govorčin, M., Herak, M., Matoš, B., Pribičević, B., Vlahović, I. 2020. Constraints on Complex Faulting during the 1996 Ston-Slano (Croatia) Earthquake Inferred from the DInSAR. Seismological and Geological Observations. Remote Sensing, 12. 1157. doi: 10.3390/rs12071157 (OPEN ACCESS: http://www.mdpi.com/2072-4292/12/7/1157)
[25] Herak, M., Herak, D., Markušić, S., Ivančić, I. 2001. Numerical modeling of the Ston-Slano (Croatia) aftershock sequence. Studia geophysica et geodaetica, 45. 251-266.
[26] Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Kuk, K., Kuk, V., Marić, K., Markušić, S., Stipčević, J. 2010. HVSR of ambient noise in Ston (Croatia) ‒ comparison with theoretical spectra and with the damage distribution after the 1996 Ston-Slano earthquake. Bulletin of Earthquake Engineering. 8. (3). 483-499. doi:10.1007/s10518-009-9121-x.
[27] Lupis, V. B. 1997. Ston u trešnji: Ston 5. rujna 1996. Matica hrvatska. Ston.
[28] Stojan, A., Stiplašek, B. 1997. Obnova potresom oštećenog Stona i dubrovačkog područja. Građevinar. 49. 9. 497‒504
