Posljedicama potresa magnitude 5,5 i intenziteta VIII⁰ zahvaćeno je područje od oko 500 km2 na teritorijima tadašnjih općina Knin, Drniš i Sinj. Terenskim obilascima na oko 60 lokacija vizualnim pregledima procijenjen je stupanj intenziteta potresa, a na osnovi prikupljenih podataka nacrtane su izoseiste i određen epicentar potresa. Lokacija tako određenog epicentra za oko 15 km odstupala je od epicentra određenog instrumentalno na osnovi analize seizmograma nekoliko europskih postaja [13].
Konstrukcijski sustavi kamenom građenih zgrada na kninskom području istovjetni su onima na područjima pogođenim potresima u Vinodolu, Imotskoj krajini i na Makarskom primorju pa su i posljedice bile vrlo slične. Seoske kuće i dio starih gradskih imaju iste nedostatke koji su već navedeni kod prikaza prethodnih potresa. Opće značajke oštećenja kamenih zgrada kninskog područja mogu se svesti na:
‒ odvajanje kamenih zidova po opsegu zgrade od drvenih stropova uz pojavu horizontalnih pukotina po spojevima
‒ odvajanje uzdužnih i poprečnih zidova duž vertikalnih spojnih linija
‒ odvajanje pregradnih zidova od nosivih
‒ pojavu strmih ili gotovo vertikalnih pukotina na plohama debelih zidova (rastresanje)
‒ urušavanje krovnih zabata („lastavica“) prevaljivanjem izvan ravnine zida
‒ kose pukotine u pregradnim zidovima izvedenim od šuplje opeke
‒ jača oštećenja viših katova u odnosu na niže
‒ jača oštećenja zgrada na padinama i onih temeljenih u dvije razine
‒ rušenja dimnjaka
‒ klizanje i pad teških pokrova od kamenih ploča.
Na zgradama od opeke i armiranog betona, bez obzira na vrstu nosivog sustava nije došlo ni do kakvih konstrukcijskih oštećenja. Sekundarne pojave kao uske pukotine na spojevima pregradnih i nosivih zidova i mjestimično otpadanje žbuke s plafona izazvale su kod stanovništva veću pozornost nego li što to zaslužuju.
Područje Hrvatske od 1916. do 1996. pogodilo je osam razornih potresa. Za preostalih sedam vidi članak Osam razornih potresa u osamdeset godina u Hrvatskoj.
LITERATURA
[13] Aničić, D. 1971. Potres u Kninu i okolici. Građevinar. 23. 9. 291‒294
